Ako trebate brz odgovor: domena je adresa vaše stranice, hosting je prostor na kojem stranica živi, i to su dvije odvojene usluge koje ne morate kupiti kod istog pružatelja. Za obrt ili malo poduzeće u Hrvatskoj domena realno košta od oko 10 do 80 eura godišnje ovisno o nastavku i registraru, a solidan hosting od 3 do 15 eura mjesečno. Najvažnije pravilo nije cijena, nego vlasništvo: domena mora biti registrirana na vas, s pristupnim podacima u vašim rukama.

U nastavku prolazimo kroz razliku između to dvoje, kako odabrati ime i nastavak domene, koji tip hostinga vam stvarno treba i koje zamke najčešće koštaju kasnije.

Koja je razlika između domene i hostinga?

Najjednostavnija usporedba je s poslovnim prostorom. Domena je adresa (vasobrt.hr). Hosting je sam prostor: poslužitelj na kojem se nalaze datoteke, slike i sadržaj vaše stranice. Adresa bez prostora vodi u prazno, a prostor bez adrese nitko ne može pronaći.

Te dvije usluge kupujete odvojeno, iako ih većina pružatelja nudi u paketu. Paket je praktičan jer je sve na jednom računu, ali ima i nezgodnu stranu: ako poželite promijeniti hosting, a domena je vezana uz istog pružatelja, selidba je nešto zamršenija. Zato mnogi drže domenu kod jednog registrara, a hosting kod drugog. Za početak nije pogrešno uzeti paket, samo znajte da to nije obveza.

Treći dio slagalice su DNS zapisi. To je popis uputa koji govori internetu na kojem se poslužitelju vaša domena nalazi. Kad mijenjate hosting, zapravo mijenjate te zapise, a ne domenu.

.hr ili .com: koji nastavak odabrati?

Odgovor ovisi o tome tko su vaši klijenti.

Ako radite s hrvatskim tržištem (obrt, lokalna usluga, trgovina koja dostavlja u Hrvatsku), .hr je prirodan izbor. Domaćim posjetiteljima djeluje ozbiljnije i jasno govori gdje ste. Kod lokalnih pretraga to je mali, ali koristan signal povjerenja.

Ako ciljate i inozemstvo ili planirate rast izvan regije, .com je univerzalan i nikoga ne ograničava. Mnoge tvrtke uzmu obje verzije i jednu preusmjere na drugu, čime spriječe da im netko drugi zauzme ime.

Kod cijena treba biti realan jer se dosta razlikuju. .com domena u pravilu košta oko 10 do 20 eura godišnje. .hr domena je posebna priča: poslovni subjekti registrirani u Hrvatskoj u pravilu imaju pravo na jednu besplatnu .hr domenu koja odgovara nazivu tvrtke, dok se dodatne, takozvane naplatne domene, kod registrara kreću otprilike od 15 do 80 eura godišnje. Rasponi su široki jer svaki registrar sam određuje maloprodajnu cijenu, pa se isplati usporediti nekoliko ponuda prije registracije. Postoji i .com.hr, koji je jeftiniji i dostupniji, ali djeluje nešto manje ozbiljno od čistog .hr.

Koliko je nastavak domene važan za Google?

Manje nego što ljudi misle. Nastavak sam po sebi neće vas rangirati bolje. .hr pomaže Googleu razumjeti da ciljate hrvatsko tržište, što je korisno kod lokalnih upita, ali sadržaj, brzina i poveznice imaju daleko veću težinu. Ne odgađajte izradu stranice zato što ne možete odlučiti između dva nastavka.

Kako odabrati dobro ime domene?

Ime domene je jedna od rijetkih odluka koje se teško mijenjaju kasnije, pa vrijedi odvojiti sat vremena.

Dobro ime je kratko, lako se izgovori naglas i pamti se iz prve. Ako morate slovkati domenu preko telefona, ime je predugačko ili prekomplicirano. Izbjegavajte crtice i brojeve jer stvaraju zabunu kad ime izgovarate. Kod dijakritike vrijedi jednostavno pravilo: registrirajte verziju bez kvačica, jer je ljudi tako i tipkaju.

Naziv obrta ili tvrtke u pravilu je najbolji izbor, čak i ako ne opisuje djelatnost. Domena s ključnom riječi tipa najbolji-vodoinstalater-zagreb.hr danas ne donosi prednost na Googleu, a s vremenom vas može zaključati u jednu uslugu ili jedan grad.

Prije nego se odlučite, provjerite je li ime slobodno na društvenim mrežama i postoji li već registrirani žig s istim nazivom. Dosljednost imena kroz sve kanale kasnije olakšava i marketing i prepoznatljivost.

Dijeljeni, VPS ili cloud hosting: što vam stvarno treba?

Za veliku većinu obrta i malih poduzeća odgovor je: najjednostavnija opcija koja podnosi vaš promet. Preplaćivanje kapaciteta koji ne koristite čista je šteta.

Dijeljeni hosting znači da vaša stranica dijeli poslužitelj s još mnogo drugih stranica. Cijene se kreću okvirno od 3 do 10 eura mjesečno. Za prezentacijsku stranicu s nekoliko stotina posjeta dnevno to je sasvim dovoljno. Ograničenje je što promet susjednih stranica na istom poslužitelju može usporiti i vašu.

VPS ili cloud hosting daje vam izdvojene resurse i kreće se okvirno od 10 do 50 eura mjesečno. Ima smisla za webshopove, stranice s puno prometa ili aplikacije koje traže posebne postavke. Za web vizitku je to nepotreban trošak i dodatna briga oko održavanja.

Upravljani hosting za određenu platformu, primjerice specijalizirani WordPress hosting, košta nešto više, ali uključuje ažuriranja, sigurnosne kopije i podršku upućenu u tu platformu. Ako nemate nikog tehničkog uz sebe, ta razlika u cijeni često se isplati.

Trebate li hosting uopće?

Ako je vaša stranica statična (prezentacija, portfelj, landing stranica bez korisničkih računa), moderne platforme za statične sajtove poput Cloudflare Pagesa ili Netlifyja hostaju je brzo i, za male količine prometa, besplatno. Stranica se poslužuje iz mreže poslužitelja diljem svijeta, pa se učitava vrlo brzo, a nema baze koju bi trebalo održavati ni ažurirati. Mi upravo tako gradimo većinu projekata; kako to izgleda u praksi možete pročitati na stranici web razvoj.

Na što paziti prije nego se odlučite?

Nekoliko pojedinosti razlikuje dobar aranžman od onog koji vas godinama nervira.

Cijena obnove. Prva godina je često snižena, a druga zna biti dvostruko skuplja. Uvijek provjerite redovnu cijenu, ne promotivnu.

Sigurnosne kopije. Provjerite radi li ih pružatelj automatski, koliko dugo ih čuva i naplaćuje li vraćanje podataka. Kopija koja postoji, ali se plaća pri svakom vraćanju, nije prava zaštita.

SSL certifikat. Danas mora biti uključen i besplatan. Ako ga netko naplaćuje zasebno, to je znak zastarjele ponude.

Lokacija poslužitelja. Ako su vam posjetitelji iz Hrvatske, poslužitelj u Europi smanjuje kašnjenje. Kod statičnih sajtova na globalnoj mreži to je manje bitno jer se sadržaj ionako poslužuje s najbliže točke.

Podrška. Provjerite radno vrijeme i jezik podrške prije nego što vam zatreba. Kad stranica padne u petak navečer, tada je prekasno za provjeru.

Mogućnost prijenosa. Pružatelj vam mora omogućiti izvoz podataka i prijenos domene bez prepreka. Ako to nije jasno napisano, oprez.

Koje su najčešće greške početnika?

Najskuplja greška je registracija domene na tuđe ime. Događa se kad developer ili poznanik “riješi sve” umjesto vas, a nekoliko godina kasnije više nije dostupan ili više niste u dobrim odnosima. Domena je vaša poslovna imovina i mora biti na vas.

Druga česta greška je zaboravljena obnova. Domena istekne, stranica nestane, a ime u lošijem scenariju preuzme netko drugi. Uključite automatsku obnovu i držite valjanu adresu e-pošte u kontaktnim podacima registrara.

Treća je odabir hostinga isključivo po cijeni. Razlika od nekoliko eura mjesečno djeluje kao ušteda dok stranica ne postane spora ili nedostupna. Kolike su realne godišnje uštede i troškovi po paketima možete usporediti na našem cjeniku.

Kako izgleda razuman početni izbor?

Za tipičan obrt koji tek kreće: naziv tvrtke kao domena, .hr nastavak, dijeljeni ili statični hosting, uključen SSL i automatske sigurnosne kopije, domena registrirana na vlasnika obrta s automatskom obnovom. Ukupno se to najčešće svede na 60 do 200 eura godišnje.

To je dovoljno da stranica godinama radi bez drame. Kad promet naraste ili dodate webshop, nadogradnja je jednostavna, a ako je domena od početka bila na vaše ime, selidba je pitanje jednog popodneva, ne pregovora.

Niste sigurni što vam od svega ovoga treba? Ispunite kratki upitnik i javit ćemo se s konkretnim prijedlogom domene, hostinga i opsega stranice.